Moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje je opasno po život. Događa se kada je dotok krvi i kiseonika u mozak ograničen.
Moždani udar je hitan slučaj i brza intervencija je neophodna. Što prije pacijent primi pomoć, šanse za oporavak su veće.
Ako sumnjate da vi ili neko u vašoj blizini proživljava moždani udar odmah pozovite hitnu pomoć! Čak i ako simptomi brzo nestanu, i dalje je neophodno da odete u bolnicu na pregled.
Moždani udar – kako prepoznati simptome?
Prvi znakovi i simptomi moždanog udara su različiti u zavisnosti od osoba, ali skoro svaki put se pojave iznenada. S obzirom na to da različiti dijelovi mozga kontrolišu različite dijelove tijela, simptomi zavise od toga koji je dio mozga pogođen, te kolika je šteta nastala.
- Lice – lice osobe koja doživi moždani udar može biti paralisano. Pokretanje usta je skoro nemoguće, te oči mogu da se spuste. Gubitak vida na jedno oko je čest simptom moždanog udara
- Ruke – obamrlost ili slabost u rukama može biti jedan od prvih znakova moždanog udara. Osobe sa ovim simptomom ne mogu da drže ruke podignute, te ih teško pomjeraju
- Govor – govor može biti nerazgovjetan i iskrivljen. Ponekad, osoba koja doživi moždani udar, ne može uopšte da govori
Važno je da svi znaju ove znakove i simptome, a posebno oni koji žive sa osobama koje spadaju u rizične grupe (npr. starije osobe, dijabetičari ili osobe koje imaju visok krvni pritisak).
Ostali simptomi moždanog udara
U većini slučajeva gore spomenuti simptomi su ti koji ukažu na moždani udar. Ipak, ponekad se javljaju neki drugi znakovi.
- Potpuna paraliza jedne strane tijela
- Nagli gubitak ili zamućenje vida
- Vrtoglavica
- Zbunjenost
- Poteškoća razumijevanja onoga što drugi govore
- Problemi s ravnotežom i koordinacijom
- Otežano gutanje (disfagija)
- Iznenada i vrlo jaka glavobolja kakvu nikad niste osjetili
- Gubitak svijesti (nesvjestica)
Ipak, ovi simptomi se mogu objasniti i drugim uzrocima.
Koji su uzroci moždanog udara?
Kao i svim organima, mozgu su neophodni kiseonik i hranjive materije kojim ih snabdjeva krv. U nedostatku istih, mozak ne funkcioniše pravilno.
Postoje dva glavna uzroka moždanog udara.
- Ishemički – kada je dotok u krvi u mozak ograničen uslijed krvnog ugruška. Moždani udar je uzrokovan ishemijom u 85% slučajeva
- Hemoragični – kada oslabljeni krvni sud koji dovodi krv u mozak pukne
Postoji slično zdravstveno stanje koje se naziva prolazni ishemički napad. Naziva se još i mini moždani udar, a dešava se kada je dotok krvi u mozak privremeno prekinut.
Prolazni ishemički napad obično traje između 30 minuta do nekoliko sati. Ovo stanje treba ozbiljno shvatiti, jer prolazni ishemički napad je često znak da postoji rizik da doživite pravi moždani udaru u bliskoj budućnosti.
Neka zdravstvena stanja povećavaju rizik od moždanog udara.
- Povišen krvni pritisak (hipertenzija)
- Povišen holesterol
- Atrijalna fibrilacija
- Dijabetes
Liječenje moždanog udara
Liječenje zavisi od vrste i uzroka moždanog udara, te dijela mozga koji je pogođen.
Moždani udar se obično tretira lijekovima koji sprječavaju i uklanjaju krvni ugrušak, smanjuju krvni pritisak i smanjuju nivo holesterola.
Ponekad je operacija neophodna kako bi se tretiralo oticanje mozga ili spriječilo krvarenje kada je u pitanju Hemoragični moždani udar.
Oporavljanje od moždanog udara
Ljudima koji prežive moždani udar, često ostaju dugoročni problemi uzrokovani povredom mozga.
Nekim ljudima je neophodna duga rehabilitacija, dok se mnogi nikad ne oporave u potpunosti. Njima je potrebna pomoć pri adaptaciji na život sa posljedicama moždanog udara.
Mnogima obavljanje svakodnevnih aktivnosti zavisi od pomoći koju im pružaju zdravstvene ustanove. Na primjer, medicinski radnici dolaze kako bi pomogli pacijentima koji su preživjeli moždani udar, da se okupaju, obuku itd.
Kako spriječiti moždani udar?
Rizik od moždanog udara se može značajno smanjiti sa praktikovanjem zdravih životnih navika poput:
- Zdrave ishrane
- Redovnog vježbanja
- Umjerenog konzumiranja alkohola
- Prestajanja sa pušenjem
Ako imate neki zdravstveni problem koji povećava rizik od moždanog udara, važno je da se ispravno kontroliše. Na primjer, kontrolisati krvni pritisak i holesterol odgovarajućim lijekovima.
Ako ste preživjeli moždani udar ili prolazni ishemički napad, mjere predostožnosti su jako bitne, jer je rizik od ponovnog udara značajno povećan.
