Narkolepsija je rijedak, hronični poremećaj spavanja, čija je posljedica iznenadna pospanost protiv koje se ne možete izboriti.
Kod ovog neurološkog poremećaja, mozak nije u mogućnosti da normalno reguliše obrasce spavanja i buđenja, što može da dovede do:
- Pretjerane dnevne pospanosti – osjećaja dremljivosti tokom dana uzrokuje da se teško koncentrišemo i da ostanemo budni
- Napada sna – iznenadna pospanost koja se javlja bez upozorenja
- Katapleksije – privremeni gubitak kontrole mišića koji uzrokuje slabost, a ponekada i kolaps pri punoj svesti. Često se javlja kada smo uzbuđeni (npr. kada se smijemo ili kada smo ljuti)
- Paralize sna – privremena nemogućnost govora i pomjeranja kada se probudite ili kada tonete u san
- Pretjeranog sanjanja i buđenja po noći – snovi se javljaju čim zaspite ili prije samog buđenja
Narkolepsija ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, ali itekako može uticati na normalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Narkolepsija – simptomi
Ne osjećaju svi ljudi koji pate od narkolepsije iste simptome. Takođe, kod nekih ljudi se javljaju redovno, dok kod drugih samo povremeno.
Simptomi narkolepsije se mogu razvijati postepeno, tokom nekoliko godina, ili iznenada u roku od par sedmica.
Iako se radi o hroničnom poremećaju spavanja, moguće je da se simptomi povuku kako osoba stari.
Pretjerana dnevna pospanost
U većini slučajeva, pretjerana dnevna pospanost je prvi simptom narkolepsije. Ovo može da ima značajan uticaj na obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Osjećaj dremljivosti tokom dana i borba da ostanemo budni, čini da se teško koncentrišemo na poslu ili u školi.
Ljude koji pate od narkolepsije, često smatraju za lijenštine ili nepristojne, iako to nije slučaj.
Napadi sna
Iznenadna pospanost i zaspivanje bez upozorenja je čest simptom kod ljudi sa ovim poremećajem spavanja.
Vrijeme trajanja napada sna varira od osobe do osobe. Kod nekih ljudi se radi o „mikro-snu“ koji traje samo nekoliko sekundi, dok kod drugih napad sna traje i nekoliko minuta.
Ako se narkolepsija ne kontroliše, iznenadna pospanost se može javiti i nekoliko puta dnevno.
Katapleksija
U većini slučajeva, narkolepsija je praćena i katapleksijom – privremenim gubitkom mišićnih funkcija ili slabljenjem mišića.
Uobičajeni simptomi katapleksije su:
- Opuštanje (padanje) vilice
- Padanje glave
- Nekontrolisano propadanje nogu
- Nerazgovjetan govor
- Poduplan vid ili nemogućnost da se fokusira na jednu tačku
Napadi katapleksije su obično izazvani nekom emocijom, kao što su uzbuđenje, smijeh, ljutnja ili iznenađenje. Napadi mogu da traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta.
Kod nekih ljudi koji pate od narkolepsije, napadi katapleksije se javljaju jednom ili dva puta godišnje, dok kod drugih i nekoliko puta dnevno.
U pokušajima da izbjegnu napade, ljudi ponekada postanu socijalno i emotivno izolovani.
Paraliza sna
Narkolepsija je kod nekih ljudi praćena sa paralizom sna. Ovdje se radi o privremenoj nemogućnosti da se pokrećete ili govorite tokom buđenja ili kada tonete u san.
Paraliza sna može da traje od par sekundi do nekoliko minuta. Iako paraliza sna ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, može da bude itekako zastrašujuća.
Narkolepsija – ostali simptomi
Pored ovih koji su navedeni iznad, narkolepsija može da izazove i brojne druge simptome:
- Halucinacije – najčešće se javljaju kada zaspivate ili kada se budite, a najčešća halucinacija koja se javlja je prisustvo nekoga u sobi
- Problemi sa memorijom
- Glavobolje
- Nemiran san – na primjer, imati toplotne napade, često buđenje, uvjerljive noćne more ili fizičke reakcije na san
- Automatsko ponašanje – obavljanje dnevnih aktivnosti kojih se poslije ne sjećate
- Depresija
Obratite se vašem ljekaru ako imate ovaj poremećaj spavanja, te vas čini depresivnim ili potištenim. On vas može savjetovati kako da smanjite svakodnevne posljedice koje izaziva narkolepsija.
Narkolepsija – uzroci
Smatra se da je u većini slučajeva narkolepsija uzrokovan nedostatkom moždane hemikalije hipokretin (takođe poznat kao oreksin), koja reguliše san.
Ovaj nedostatak je najvjerovatnije uzrokovan greškom imunog sistema, koji napada dijelove mozga koji proizvode hipokretin. Ipak, nedostatak hipokretina nije uzročnik u svim slučajevima.
Problemi imunog sistema
U normalnim slučajevima, tijelo ispušta antitijela kako bi se borila protiv bolesti i toksina u organizmu. Kada antitijela napadnu zdravo tkivo, to se naziva autoimuni odgovor organizma.
TRIB2 se proizvodi u dijelu mozga koji takođe proizvodi hipokretin. To znači da mozgu nedostaje hipokretina i nije u mogućnosti da reguliše san.
Iako, u nekim slučajevima, istraživanje može da objasni pojavu ovog poremećaja spavanja, ne otkriva zašto se narkolepsija javlja kada je nivo hipokretina normalan.
Mogući okidači
Mnogi faktori mogu povećati rizik od narkolepsije ili uzrokovati autoimune probleme, a tu spadaju:
- Naslijeđena genetička greška
- Hormonalne promjene, uključujući one koje se dešavaju u pubertetu ili menopauzi
- Težak psihološki stres
- Iznenadne promjene u navikama spavanja
- Infekcije – poput svinjske gripe ili streptokoke
- Vakcinacija protiv gripa – vakcina Pandemriks
Pandemriks vakcina
Međutim, rizik je malen. Šanse da neko razvije narkolepsiju nakon vakcinacije su 1 u 52000.
Kao rezultat ovog istraživanja, vakcine Pandemriks su se prestale davati mlađima od 20 godina.
Sekundarna narkolepsija
Narkolepsija ponekada može biti simptom nekog drugog problema, koji oštećuje dio mozga koji proizvodi hipokretin.
Na primjer, može da nastane uslijed:
- Povrede glave
- Tumora na mozgu
- Multiple skleroze
- Encefalitisa (akutna upala mozga)
Ovaj poremećaj spavanja, uzrokovan problemom koji je moguće identifikovati, naziva se sekundarna narkolepsija.
Narkolepsija – liječenje
Trenutno ne postoji lijek za narkolepsiju. Ipak, promjene u navikama i uzimanje nekih lijekova može pomoći da se smanji uticaj, koji ovaj poremećaj spavanja ima na svakodnevni život.
Kratko spavanje u redovnim intervalima tokom dana, najbolji je način da se kontroliše pretjerana pospanost.
Takođe, striktno pridržavanje vremena kada liježete u krevet, može biti od pomoći.
Ako su vaši simptomi posebno teški, ljekar će vam propisati neke lijekove koji pomažu da se smanji pospanost tokom dana, spriječe napadi katapleksije i poboljša kvalitet sna tokom noći.
