Hiperhidroza ili pretjerano znojenje je uobičajeno zdravstveno stanje.
Znojenje se može javljati po cijelom tijelu ili samo na određenim područjima. Najčešće zahvaćena područja su:
- Ispod pazuha
- Dlanovi
- Tabani
- Lice
- Prsa
- Prepone
Područja na obe strane tijela su obično zahvaćena jednako. Na primjer, pretjerano znojenje se jednako javlja ispod oba pazuha ili na oba dlana.
Hiperhidroza obično nije ozbiljna prijetnja po zdravlje, ali može stvoriti neprijatne i stresne situacije. Takođe, pretjerano znojenje ima negativan uticaj na kvalitet života, što može dovesti do depresije ili anksioznosti.
Šta je hiperhidroza?
Ne postoje okviri po kojima bi se odredilo šta je „normalno“ znojenje. Ipak, ako mislite da se pretjerano znojite, te vam to utiče na svakodnevni život, moguće je da patite od hiperhidroze.
Na primjer:
- Ako izbjegavate fizički kontakt, poput rukovanja, jer ste svjesni vašeg problema sa pretjeranim znojenjem
- Ne učestvujete u aktivnostima, poput plesa ili vježbanja, zbog straha da će te se pretjerano znojiti
- Pretjerano znojenje utiče na vaš posao – na primjer, ne možete da se služite alatom ili tastaturom na kompjuteru
- Imate probleme sa svakodnevnim aktivnostima, poput vožnje automobila
- Provodite značajan vremenski period u borbi protiv znojenja – na primjer, tuširate se i presvlačite se nekoliko puta dnevno
- Postajete socijalno izolovani i gubite samopouzdanje uslijed pretjeranog znojenja
Pretjerano znojenje – kada se obratiti ljekaru?
Obratite se vašem ljekaru ako vam hiperhidroza utiče na svakodnevne aktivnosti ili ako se pretjerano znojenje javi iznenada i neočekivano.
Većini ljudi je neprijatno da traže ljekarsku pomoć zbog hiperhidroze ili misle da se ne može ništa uraditi kako bi se stanje poboljšalo. Ipak, liječenje je moguće.
Takođe, obratite se ljekaru ako se znojite u snu, jer to može biti simptom neke ozbiljnije bolesti.
Simptomi hiperhidroze su očigledni i ljekar će moći da je lako dijagnozira. Ipak, ponekada su potrebni dodatni testovi urina i krvi, kako bi se utvrdio uzrok (pogledaj ispod).
Pretjerano znojenje – uzroci
Hiperhidroza se dijeli na dva tipa, u zavisnosti od toga da li se očigledan uzrok može identifikovati. Ovi tipovi su poznati kao primarna i sekundarna hiperhidroza.
Primarna hiperhidroza
Kada se očigledan uzrok pretjeranog znojenja ne može identifikovati, to se naziva primarna hiperhidroza.
Iako nije jasno zašto se javlja, pretpostavlja se da je rezultat problema na dijelu nervnog sistema koji se naziva simpatički nervni sistem. Takođe, moguće je i da genetika igra ulogu.
Simpatički nervni sistem
Simpatički nervni sistem kontroliše većinu tjelesnih funkcija za koje nije potrebna svjesna misao, kao što su kretanje hrane kroz tijelo ili kretanje urina iz bubrega u bešiku.
Takođe, simpatički nervni sistem djeluje kao termostat. Ako osjeti da se tijelo pregrijava, on šalje signal milionima znojnih žlijezdi da luče znoj. Na ovaj način se koža hladi i snižava tjelesna temperaturu.
Pretpostavlja se da specifične znojne žlijezde, koje se zovu ekrine žlijezde, uzrokuju pretjerano znojenje. Veći broj ovih žlijezda se nalazi ispod pazuha, na dlanovima, tabanima, licu i prsima nego na drugim dijelovima tijela. To bi moglo da objasni zašto se hiperhidroza javlja na ovim mjestima.
Pretpostavlja se da u slučajevima hiperhidroze, mozak šalje signal ekrinim žlijezdama da luče znoj, iako nema potrebe da se tijelo ohladi.
Genetika
U nekim slučajevima hiperhidroza je naslijedna, što ukazuje na to da se možda radi o genetskoj mutaciji.
Genetska mutacija nastaje kada informacije u ćelijama postanu „šifrovane“, što može poremetiti normalno funkcionisanje tijela. Neke genetske mutacije se mogu prenijeti sa roditelja na dijete.
Sekundarna hiperhidroza
Slučajevi kada se uzrok pretjeranog znojenja može ustanoviti, nazivamo sekundarna hiperhidroza.
Ona može biti izazvana brojnim uzrocima, kao što su:
- Trudnoća
- Menopauza
- Anksioznost
- Nizak nivo šećera u krvi (hiperglikemija)
- Pretjerana aktivnost štitne žlijezde (hipertireoza)
- Gojaznost
- Neki lijekovi – uključujući neke antidepresive, propranolol, pilokarpin i betekanol
- Ako ste u alkoholizovanom stanju ili na nekim drogama, kao i ako ste u apstinencijskoj krizi od droge ili alkohola
- Neke infekcije – uključujući HIV i tuberkulozu
- Parkinsonova bolest
- Poremećaji krvnih ćelija ili koštane srži – poput Hodžkinovog limfoma (vrsta raka koji napada bijela krvna zrnca)
Sekundarna hiperhidroza, za razliku od primarne, se obično javlja iznenada i zahvata cijelo tijelo.
Hiperhidroza – liječenje
Liječiti pretjerano znojenje može biti izazovno, te je ponekada potrebno mnogo vremena kako bi se pronašao odgovarajući tretman.
Ljekari obično savjetuju da se počne sa najmanje invazivnim tretmanima(npr. jaki antipespiranti). Takođe, neke promjene u životnim navikama mogu pomoći. Na primjer:
- Nošenje komotne i lagane odjeće
- Izbjegavanje okidača pretjeranog znojenja – kao što su alkohol i ljuta hrana
- Nošenje crne ili bijele odjeće kako bi se smanjila vidljivost znojenja
Ako ovo ne bude od pomoći, ljekar će vam možda savjetovati da probate neke druge tretmane. Na primjer, kao što su iontoforeza (kada se zahvaćena područja tretiraju slabim elektricitetom), botulinske injekcije, pa čak i hirurški zahvati u nekim slučajevima.
Hiperhidroza je obično neizlječiva. Ipak, neki ljudi će s vremenom osjetiti poboljšanje problema, a postojeći tretmani mogu da drže simptome pod kontrolom.
