Astma je veoma česta pojava koja uzrokuje povremene probleme sa disanjem ili u potpunosti otežano disanje. Ovom zdravstvenom stanju su podložni ljudi svih dobi, a često se počinje manifestovati u djetinjstvu. Ipak, postoji mogućnost da se po prvi put javi u odrasloj dobi čovjeka.
Lijek za astmu trenutno ne postoji. Međutim, postoje razni tretmani koji čine da se njeni simptomi drže pod kontrolom, kako bi se omogućio normalan život.
U nekim slučajevima astma se može “prerasti”, a to je najčešće slučaj kod djece. Za većinu, astma je problem koji ih prati cijeli život.
Astma – simptomi
Uobičajeni simptomi astme su:
- Šištanje pluća (pišteći zvuk pri disanju)
- Otežano disanje
- Kašalj
- Pritisak u prsima – osjećaj kao da nešto zateže prsa
Ozbiljnost simptoma varira od osobe do osobe. Većinom se simptomi javljaju i nestaju u kratkom periodu, dok kod nekih je ovo stanje trajno.
Simptomi astme se mogu privremeno pogoršati. Ovo, ozbiljno zdravstveno stanje, naziva se napad astme
Astma – kada se obratiti ljekaru?
Obratite se vašem ljekaru ako prepoznate neke od gore navedenih simptoma. Ipak, neka druga medicinska stanja mogu da prouzrokuju slične simptome, poput upale pluća ili hronične opstruktivne bolesti pluća. Važno je da se uspostavi tačna dijagnoza i primjeni valjani tretman.
Vaš doktor može da uspostavi dijagnozu kroz pitanja o samim simptomima, te putem osnovnih testova koji se primjenjuju. Nekada je uspostavljanje dijagnoze otežano, a posebno kod beba i djece. Dodatne pretrage koje uključuju praćenje pojavljivanja simptoma u odnosu na tretman (npr. inhalacija) su neophodne.
Astma – koji su uzroci?
Astma je uzrokovana upalom (oticanjem) disajnih puteva, koji provode vazduh prema i od pluća. Upala čini disajne puteve znatno osjetljivijima, što ih privremeno sužava.
Ovo stanje može da se pojavi iznenada, ali isto tako i pri izloženosti nekim od uzročnika astme. Takođe, disajni putevi nekada mogu biti začepljeni uslijed povećanja količine ljepljive sluzi koja se prirodno nalazi u disajnom sistemu.
Uobičajeni uzročnici astme su:
- Alergeni kao što su prašina, životinjsko krzno ili polen
- Duvanski dim, snažni mirisi, gasovi ili hladan vazduh
- Vježbanje
- Upala pluća
Razlozi zbog kojih se kod nekih ljudi razvije astma nisu u potpunosti jasni. Ipak, poznato je da je rizik povećan kod osoba koje imaju porodičnu istoriju bolesti.
Kako se liječi astma?
Većina tretmana astme uključuje korišćenje inhalatora, malog uređaja kojim se lijek u vidu spreja ili pudera unosi u disajne puteve.
Uobičajeni tretmani astme su:
- Identifikacija i izbjegavanje uzročnika astme
- Olakšavanje disanja pomoću inhalatora – na primjer, upotreba inhalatora kada se u trenutku napada astme, disanje treba osloboditi u kratkom vremenu
- Preventivna upotreba inhalatora, svakodnevno, koja ublažava zapaljenje disajnih puteva i pojavljivanje ostalih simptoma astme
Koliko dugo astma traje?
Astma je dugoročno stanje za većinu oboljelih, a posebno ako se pojavi u odrasloj dobi. Kod djece se može desiti da astma u potpunosti nestane ili da se stanje poboljša tokom adolescencije. Ipak, ponekad se desi da se astma ponovo javi kasnije u životu.
Uz pomoć liječenja, simptomi astme se mogu kontrolisati, te većina ljudi ima normalan, aktivan život. Ipak, za ljude koji su podložniji ovome stanju, može da predstavlja svakodnevni problem koji onemogućava normalan život.
Astma – koje su komplikacije?
Iako se u većini slučajeva astma može držati pod kontrolom, i dalje se radi o ozbiljnom zdravstvenom stanju koje može prouzrokovati mnoštvo drugih komplikacija.
Zbog toga je neophodno se držati plana liječenja, te se simptomi koji ukazuju na astmu ne smiju nikako ignorisati.
Nedoslijednost u tretmanu simptoma astme može dovesti do:
- Konstantnog umora
- Izostanka ili slabijeg učinka na poslu ili u školi
- Psiholoških problema – uključujući stres, anksioznost i depresiju
- Prekidanja radnog vremena ili razonode zbog nenadanih posjeta doktoru
- Upala pluća (pneumonija)
- Kod djece otežani rast ili odgođeni pubertet
Takođe, povećava se rizik od po život opasnih komplikacija, poput teškog napada astme.
