Angina je bol u prsima koja se javlja kad je ograničen dotok krvi u mišiće srca. Obično se događa kada arterije koje snabdijevaju srce, otvrdnu i suze se.
Bol i nelagoda koju angina stvara, obično se opisuje kao osjećaj stezanja ili teške boli u prsima koja se širi u lijevu ruku, vrat, vilicu ili leđa.
Bol je obično pokrenuta fizičkom aktivnošću ili stresom, traje samo nekoliko minuta. Ovo se često naziva napad angine.
Angina – simptomi
Bol u prsima, koji je uobičajen simptom angine, može biti propraćena simptomima kao što su:
- Gubljenje daha
- Mučnina
- Neobičan osjećaj umora
- Vrtoglavica
- Nemir
Neke osobe mogu doživjeti gubitak daha, bez jasnog bola u prsima.
Vrste angine
Dva osnovna tipa angine su stabilna angina i nestabilna angina.
- Stabilna angina – Kada se napad događa zbog očiglednog uzroka poput fizičkog napora i poboljša se uz pomoć lijekova ili odmora
- Nestabilna angina – Kada su napadi nepredvidljivi, pojavljuju se bez očiglednog razloga i odmor ne pomaže
Stabilna angina, sama po sebi nije opasna za život. Ipak, ona je ozbiljan znak upozorenja da postoji opasnost od po život opasnog srčanog ili moždanog udara.
Kod nekih ljudi nestabilna angina se razvije nakon što su prethodno imali stabilnu, dok kod drugih se pojavi bez prethodne istorije bolesti.
Nestabilnu anginu treba smatrati kao ozbiljan zdravstveni problem. Ona je znak da su funkcije srca ozbiljno oslabljene, što povećava opasnost od srčanog i moždanog udara.
Zašto se angina javlja?
U većini slučajeva, angina je uzrokovana aterosklerozom, stanjem kada se arterije suze i otvrdnu uslijed nakupljanja masnih naslaga (plak). To može ograničiti dotok krvi u srce i pokrenuti simptome angine.
Kada ste odmarate, mišićima vašeg srca treba relativno mali dotok krvi. Međutim, kada vježbate ili ste pod stresom, mišići srca se napinju i potreban im je veći dotok krvi. Ako su koronarne arterije sužene, potrebna količina krvi ne može da dođe do srca na vrijeme, što uzrokuje simptome angine.
Povećan rizik
Sve što čini da se koronarne arterije suze povećava rizik od angine.
- Visok krvni pritisak
- Ishrana prezasićena holesterolom i masnoćama
- Nedostatak fizičke aktivnosti
- Pušenje
- Tip 1 dijabetes i tip 2 dijabetes
- Starost
- Istorija bolesti u porodici
Ovi uzroci često mogu biti povezani, što je objašnjeno u daljem tekstu.
Visok krvni pritisak
Arterije su dizajnirane da pumpaju krv pod određenim pritiskom. Ako se pritisak poveća, zidovi arterija se mogu oštetiti.
Visok krvni pritisak može biti uzrokovan
- Povišenom kilažom
- Pretjeranim konzumiranjem alkohola
- Pušenjem
- Stresom
- Nedostatkom fizičke aktivnosti
Iz razloga koji nisu u potpunosti poznati, visok krvni tlak je češći kod osoba afričkog, karipskog i južno-azijskog porijekla. Takođe, tendencija da se razvije visok krvni pritisak često može biti porodična.
Masna ishrana i holesterol
Holesterol je vrsta masnoće koja je bitna za funkcionisanje organizma. Pomaže da se proizvode hormoni, štiti nervne završetke i čini ćelijske membrane (zidovi koji štite pojedinačne ćelije).
Postoje dva osnovna tipa holesterola.
- Lipoproteini niske gustine (LDL) – uglavnom sastavljene od masnoće, te male količine proteina; ova vrsta holesterola može blokirati vaše arterije, pa se često naziva “loš holesterol”
- Lipoproteini visoke gustine (HDL) – sastoje se uglavnom od proteina i male količine masti; ova vrsta holesterola može pomoći u smanjenju začepljenja arterija, pa se često naziva “dobar holesterol”
Većina holesterola koja je neophodna tijelu proizvodi jetra. Međutim, ishrana koja je prezasićena masnoćama može povećati nivo lošeg holesterola u krvi.
Nedostatak fizičke aktivnosti
Nedostatak redovnog vježbanja može povisiti krvni pritisak i povećati rizik od razvoja tipa 2 dijabetesa. Oba stanja povećavaju rizik od razvoja angine.
Pušenje
Pušenje može oštetiti zidove arterija. Ako su vaše arterije oštećena pušenjem, krvne ćelije zvane trombociti, se formiraju na mjestu štete i pokušavaju da je saniraju. To može uzrokovati da se arterije suze.
Takođe, pušenje smanjuje sposobnost da krv prenosi kiseonik kroz tijelo, što povećava rizik od stvaranja krvnog ugruška.
Pročitajte kako najlakše ostaviti pušenje
Dijabetes
Ako se dijabetes slabo kontroliše, višak glukoze u krvi može oštetiti zidove arterija.
Starost
Sa godinama, arterije se sužavaju, što povećava rizik od razvijanja angine.
Porodična istorija bolesti
Bolesti srca mogu biti naslijedne. Prema tome, ako neko od vaše najbliže porodice ima istoriju problema sa srcem, rizik da se razvije angina je povećan.
Angina – kako je liječiti?
Liječenje angine ima za cilj olakšati simptome, smanjiti broj napada, te smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara događa.
Razni lijekovi se koriste kako bi se to postiglo. Neki se uzimaju samo po potrebi, dok ostali lijekovi svaki dan.
Ako se simptomi ne poboljšaju nakon upotrebe lijekova, hirurški zahvat da se prošire ili zaobiđu (bypass) sužene arterije može biti neophodan.
Komplikacije
Glavna briga za ljude sa anginom je da će ateroskleroza nastaviti da se pogoršava. To može dovesti do blokade dotoka krvi u srce, te izazvati srčani udar. Slično tome, blokada dotoka krvi do mozga može izazvati moždani udar. Takođe, blokada dotoka krvi do mozga može izazvati moždani udar.
Procjenjuje se da svake godine 1 od 100 ljudi sa stabilnom anginom doživi fatalni srčani udar, a čak 1 od 40, moždani ili srčani udar bez smrtnog ishoda.
Promjenama životnih navika možete značajno smanjiti rizik od razvoja ovih komplikacija. Na primjer, ako ste pretili i pušite, pravilna ishrana i prestajanje sa pušenjem će vam značajno poboljšati kvalitet i vijek života.
