Rak prostate je jedan od najčešćih oblika karcinoma, a gotovo isključivo se javlja kod muškaraca starijih od 40 godina. Obično se polako razvija, te se simptomi ponekad ne primjete godinama.
Rak prostate – simptomi
Rak prostate uglavnom ne izaziva nikakve simptome sve dok tumor ne naraste dovoljno da izvrši pritisak na uretru (cijev koja provodi urin od bešike u penis).
To se obično povezuje sa problemima pri mokrenju. Simptomi mogu biti:
- Potreba za čestim mokrenjem, a posebno po noći
- Nagla potreba za mokrenjem
- Problemi sa započinjanjem mokrenja
- Mokrenje traje predugo
- Slab protok pri mokrenju
- Osjećaj da mokrenje nije do kraja završeno
- Krv u urinu
Mnogim muškarcima se prostata povećava kako stare, uslijed ne-kancerogenog zdravstvenog stanja koje se naziva uvećana prostata ili benigna hiperplazija prostate.
Simptomi koji se javljaju ako se rak proširi na druge dijelove tijela (metastaze) su:
- Bol u kostima
- Bol u leđima
- Gubitak apetita
- Bol u testisima
- Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
Šta je prostata?
Prostata je mala žlijezda u karlici, koju imaju samo muškarci. Veličine je mandarine, a nalazi se između penisa i bešike i okružuje uretru.
Glavna joj je funkcija da pomogne pri proizvodnji sjemena. Proizvodi gustu, bijelu tekućinu koja se miješa sa spermom koju proizvode testisi pri ejakulaciji.
Rak prostate – uzroci
Uzroci raka prostate su uglavnom nepoznati. Ipak, određene stvari se povezuju sa povećanim rizikom od dobijanja karcinoma prostate.
Tu spadaju:
- Godine – rizik se povećava kako starite, a u većini slučajeva je dijagnoziran muškarcima starijim od 50 godina
- Etnička pripadnost – rak prostate se češće javlja kod muškaraca afričkog porijekla nego kod muškaraca azijskog porijekla
- Porodična istorija bolesti – ako imate nekoga u bližoj porodici ko je dobio rak prostate prije 60. godine, povećan je rizik da ga vi razvijete. Istraživanja takođe pokazuju da je rizik povećan ako imate ženskog člana porodice koji je dobio rak dojke.
- Gojaznost – u posljednje vrijeme pojavila su se istraživanja koja povezuju karcinom prostate sa pretjeranom tjelesnom težinom
- Nedovoljna fizička aktivnost – muškarci koji redovno vježbaju imaju smanjen rizik od ove bolesti
- Ishrana – postoje dokazi da ishrana bogata kalcijumom povećava rizik od raka prostate
Takođe, neka istraživanja su pokazala da je broj oboljelih od karcinoma prostate manji kod muškaraca kojima je ishrana bogata određenim hranljivim materijama. Na primjer, likopenom koji se nalazi u kuvanom paradajzu i drugim crvenim plodovima, te selenom koji se može naći u brazilskim orasima. Ipak, dodatna istraživanja su potrebna kako bi se ovo bolje utvrdilo.
Testiranje na rak prostate
Ne postoji jedan test koji može otkriti rak prostate. Svi testovi koji se koriste kako bi se dijagnoziralo ovo zdravstveno stanje, imaju svoje prednosti i mane. Vaš ljekar bi vas trebao uputiti bolje o tome.
Testovi za karcinom prostate koji se najčešće koriste su analiza krvi, fizički pregled prostate (poznat kao digitalni rektalni pregled ili DRE) i biopsija.
Analiza krvi, poznata kao test antigena specifičnih za prostatu (PSA), mjeri nivo PSA i može pomoći u ranom otkrivanju raka prostate. Ovaj test se ne nudi rutinski, jer rezultati mogu biti nepouzdani.
Rak prostate – liječenje
U većini slučajeva, liječenje karcinoma prostate nije odmah potrebno.
Ako je rak u ranoj fazi i ne izaziva nikakve simptome, savjetuje se pažljivo nadgledanje i praćenje stanja.
U nekim slučajevima, ako se na vrijeme uoči, rak prostate je moguće izliječiti. Tretmani uključuju hirurško uklanjanje prostate, zračenje i hormonsku terapiju.
Ako se otkrije u kasnijoj fazi, kada se već proširio na druge dijelove tijela, ne može se izliječiti i tretmani se fokusiraju na produžavanje života i ublažavanje simptoma. Rak prostate se najčešće proširi na kosti.
Svi tretmani nose rizik od komplikacija, kao što su erektilna disfunkcija (impotencija) i urinarna inkontinencija. Zbog toga većina muškaraca bira da odloži tretman sve dok se rizik od metastaza ne poveća.
Noviji tretmani, poput fokusiranog ultrazvuka visokog intenziteta (HIFU) ili krioterapije, imaju za cilj da smanje rizik od ovih posljedica. Neke bolnice ih mogu ponuditi kao alternativu hirurškom zahvatu, zračenju i hormonskoj terapiji.
Ipak, dugotrajni učinak ovih terapija i dalje je nepoznat.
Rak prostate – životni vijek
Sa obzirom na to da se rak prostate razvija polako, moguće je živjeti decenijama bez pojave simptoma ili potrebe za liječenjem.
Ipak, on utiče na kvalitet života. Pored toga što izaziva impotenciju i urinarnu inkontenciju, samo saznanje može da izazove anksioznost i depresiju.
Razgovaranje o problemu sa rodbinom, prijateljima ili porodičnim ljekarom, može biti od velike pomoći.