Hronično zatajenje bubrega ili hronična insuficijencija bubrega je dugoročno stanje u kojem bubrezi ne obavljaju ispravno svoju funkciju.

To je uobičajeno stanje, koje se najčešće povezuje sa starenjem organizma.

Hronično zatajenje bubrega se razvija postepeno godinama, a može dovesti do potpunog otkazivanja bubrega.  Ipak, to se dešava u rijetkim slučajevima. Većina ljudi sa ovim oboljenjem, mogu da žive dug, pretežno normalan život.

Hronično zatajenje bubrega – simptomi

Većina ljudi koja pati od ove bolesti bubrega, neće ni osjetiti simptome, jer obično ne uzrokuje nikakve probleme dok oboljenje ne bude u poodmakloj fazi.

Rana faza hroničnog zatajenja bubrega

U ranim fazama bolesti , uglavnom nema nikakvih simptoma. To je zato što je organizam obično u stanju da se sam izbori sa smanjenom funkcijom bubrega.

Hronična insuficijencija bubrega u ovoj fazi, najčešće se otkriva nakon rutinskog testiranja, poput analize krvi ili urina.

Ako je oboljenje otkriveno u ovoj fazi, za liječenje će uglavnom biti dovoljno uzimanje lijekova, te redovno testiranje kako bi se stanje bubrega nadgledalo. To može pomoći da se zaustavi napredovanje bolesti.

Hronično zatajenje bubrega u poodmakloj fazi

Veliki broj simptoma se može razviti ako se hronično zatajenje bubrega ne otkrije na vrijeme ili ako se bolest nastavi razvijati uprkos liječenju.

Ovi simptomi mogu uključivati:

Ova faza se još naziva otkazivanje bubrega, posljednja faza bolesti bubrega ili uspostavljena insuficijencija bubrega. Vjerovatno će biti potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega.

Kada tražiti pomoć ljekara?

Obratite se ljekaru ako imate neke od simptoma koji bi mogli da budu uzrokovani hroničnim zatajenjem bubrega.

Simptomi oboljenja bubrega mogu biti uzrokovani nekim drugim, manje ozbiljnim oboljenjima. Prema tome, testovi (analiza krvi i urina) su neophodni kako bi se mogla uspostaviti pravilna dijagnoza.

Šta je uzrok za hronično zatajenje bubrega?

Oboljenje bubrega je obično uzrokovano nekim drugim zdravstvenim problemom, koji opterećuje bubrege. Često je rezultat kombinacije različitih problema.

Najčešći uzroci hronične insuficijencije bubrega su:

  • Visok krvni pritisak – vremenom ovo stanje opterećuje male krvne sudove koji se nalaze u bubrezima. To može dovesti do neispravne funkcije bubrega
  • Dijabetes – previše glukoze u krvi može dovesti do oštećenja sitnih filtera u bubrezima
  • Visok holesterol – može dovesti do nagomilavanja masnih naslaga u krvnim sudovima koje snabdijevaju bubrege, što može otežati njihov rad
  • Infekcije bubrega
  • Glomerulonefritis – upala bubrega
  • Policistična bolest bubrega – nasledno oboljenje u kojem izrasline (ciste) se razvijaju u bubrezima
  • Blokiran protok urina – poput kamena u bubregu ili uvećana prostata
  • Dugoročna, redovna upotreba određenih lijekova –  kao što su litij i nesteroidni protiv-upalni lijekovi

Hronično zatajenje bubrega se može spriječiti praktikovanjem zdravih životnih navika. Takođe, neophodno je da se osigura pravilna kontrola bilo kog zdravstvenog stanja, koje bi moglo da dovede do otkazivanja bubrega.

Testovi za hronično zatajenje bubrega

Hronično zatajenje bubrega se dijagnozira uz pomoć analiza krvi i mokraće. Ove analize se koriste kako bi se uočilo povećano prisustvo određenih materija u krvi i mokraći. Povećano prisustvo ovih materija ukazuje na to da bubrezi ne rade ispravno.

Ako spadate u grupu ljudi sa visokim rizikom od razvijanja bubrežne insuficijencije – npr. ako imate neko od gore navedenih stanja – ljekar će  vas najvjerovatnije savjetovati da radite redovne testove na hronično zatajenje bubrega, kako bi se potencijalno oboljenje na vrijeme uočilo.

Takođe, analize krvi i urina se mogu koristiti kako bi nam odgovorili u kojoj fazi se hronično oboljenje bubrega nalazi. Radi se o brojki koja govori koliki je nivo oštećenja bubrega (veći broj označava veći stepen oštećenja).

Kako se liječi hronično zatajenje bubrega?

Hronična insuficijencija bubrega se ne može u potpunosti izliječiti. Ipak, postoje tretmani koji mogu ublažiti simptome i zaustaviti napredovanje bolesti. Tretmani zavise od toga koliko je teško oboljenje bubrega.

Uobičajeni tretmani za hronično zatajenje bubrega su:

  • Promjene životnih navika, kako bi se osiguralo što bolje zdravlje organizma
  • Lijekovi za tretiranje povezanih zdravstvenih stanja, kao što su visok krvni pritisak i visok holesterol
  • Dijaliza – tretman koji replicira neke bubrežne funkcije. Dijaliza je obično potrebna u poodmakloj fazi bolesti
  • Transplantacija bubrega – takođe može biti potrebna u poodmakloj fazi hroničnog zatajenja bubrega

Redovne kontrole su neophodne kako bi se nadgledalo napredovanje bolesti, te spriječilo otkazivanje bubrega.

Životni vijek i kvalitet života

Hronično oboljenje bubrega može da varira od blagog stanja sa par ili bez ikakvih simptoma, pa sve do veoma ozbiljnog stanja u kome bubrezi prestanu da rade. Ponekad dolazi i do potpunog otkazivanja bubrega.

Većina ljudi koje pate od ovog oboljenja, mogu da žive skoro normalan život, uz pomoć lijekova i redovnih kontrola. Hronična insuficijencija bubrega dovodi do potpunog otkazivanja bubrega u jednom od pedeset slučajeva.

Ali ako imate hronično zatajenje bubrega, čak i najblaži oblik, u riziku ste da razvijete neke druge, ozbiljne zdravstvene probleme. Na primjer, oboljenje bubrega može dovesti do razvijanja kardiovaskularnih bolesti poput srčanog udara ili moždanog udara.

Kardiovaskularne bolesti su jedan od glavnih uzročnika smrti kod osoba sa hroničnim zatajenjem bubrega. Ipak, zdrave životne navike i lijekovi mogu smanjiti rizik od razvijanja ovih bolesti.