Visok krvni pritisak ili hipertenzija, rijetko se ispoljava nekim očiglednim simptoma. Ako se ne liječi, povećava se rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, poput srčanog ili moždanog udara.

Skoro svaki treći čovjek, stariji od četrdeset godina, ima povišen krvni pritisak. Ipak, većina ih nije tog ni svjesna.

Jedini pouzdan način da se sazna da li neko ima visok krvni pritisak, je mjerenjem.

Šta znači visok krvni pritisak?

Krvni pritisak se obilježava sa dva broja. Sistolni pritisak (gornji pritisak) obilježava silu sa kojom srce pumpa krv u tijelo.

Dijastolni pritisak (donji pritisak) označava nivo otpora protoku krvi u krvnim sudovima. Oba se označavaju mjernom jedinicom milimetar živinog stuba (mmHg)

Opšte pravilo je da se:

  • Za visok krvni pritisak se smatra kad je 140 sa 90 mmHg ili viši
  • Za idealan krvni pritisak se smatra da je između 90 sa 60mmHg i 120 sa 80mmHg
  • Nizak krvni pritisak je onaj koji je niži od 90 sa 60 mmHg

Ako mjerenja da je između 120 sa 80 mmHg i 140 sa 80 mmHg, to može značiti da postoji povećan rizik od razvijanja visokog krvnog pritiska, te je potrebno poduzeti mjere kako bi se doveo pod kontrolu.

Rizici koje stvara visok krvni pritisak

Kada je krvni pritisak povišen, to stvara dodatni pritisak na arterije, srce i druge organe poput mozga, bubrega ili očiju.

Visok krvni pritisak može da prouzrokuje mnoga po život opasna oboljenja kao što su:

Ako imate povišen krvni pritisak, čak i malo snižavanje, može spriječiti ova oboljenja.

Kako se mjeri pritisak?

Jedini način da saznate da li imate visok krvni pritisak je da se obavi mjerenje pritiska.

Osobama starijim od četrdeset godina se savjetuje da izmjere pritisak makar jednom u pet godina. Ovo je prilično jednostavan proces koji ponekad može da spasi život.

Krvni pritisak se može izmjeriti na raznim mjestima poput

  • U ordinaciji kod ljekara opšte prakse
  • U nekim apotekama
  • Kod kuće

Stetoskop, manžeta za ruku, pumpica i dial su aparati koji se najčešće koriste za mjerenje krvnog pritiska.

Prije mjerenja, preporučuje se da sjedite pet minuta, dok su vam leđa podržana, a noge nisu prekrštene. Pokušajte se opustiti i izbjeći bilo kakav razgovor dok mjerenje traje.

Tokom mjerenja:

  • Držite ruku ispruženu tako da je u ravnini sa srcem – ruka treba da bude naslonjena nešto (stol, jastučić…)
  • Aparat za mjerenje pritisak, koji je prethodno obavijen oko ruke, se pumpa dok ne zaustavi protok krvi. To ponekada može biti neugodno, ali traje samo nekoliko sekundi
  • Dok se pritisak polako ispušta iz aparata, detektori osjete vibracije arterija. Ljekari koriste stetoskop kako bi ih detektovali ako se pritisak mjeri manuelno
  • Pritisak u aparatu se obilježi u dva navrata, dok se krv vraća u ruku. Te mjere se koriste kako bi dobili konačne rezultate

Rezultati su obično odmah dostupni, bilo da vam ih saopšti tehničar u bolnici koji je izvodi mjerenje, ili da ih očitate sa ekrana.

Ako imate visok krvni pritisak, moguće je da će vam ljekar savjetovati da mjerite pritisak kod kuće, kako bi imali potpuni uvid u stanje.

Digitalni aparati za mjerenje pritiska su danas dostupni svima. Bitno je istaći da cijena aparata se često odražava u kvalitetu. Ako kupujete aparat za mjerenje pritiska, uvjerite se da pravilno testiran prije proizvodnje.

Koji su uzroci za visok krvni pritisak?

U većini slučajeva, nije sigurno šta je tačno uzrokovalo povišenje krvnog pritiska. Ipak, neke stvari mogu povećati rizik od razvijanja ovog problema.

  • Starosna dob – sa godinama se povećava rizik od povišenog krvnog pritiska
  • Istorija problema sa krvnim pritiskom u porodici
  • Ako ste porijeklom iz Afrike ili sa Kariba
  • Preslana hrana
  • Nedostatak fizičkih aktivnosti
  • Prekomjerna tjelesna težina
  • Pretjerano konzumiranje alkohola
  • Pušenje
  • Konstantna neispavanost

Praktikovanje zdravih životnih navika mogu pomoći da se krvni pritisak drži na normalnom nivou.

Poznati uzroci visokog krvnog pritiska

U otprilike jednom od dvadeset slučajeva, visok krvni pritisak se može povezati sa nekim oboljenjem ili konzumiranjem određenih lijekova i rekreativne droge.

Oboljenja koja mogu izazvati povišen krvni pritisak su:

  • Bolest bubrega
  • Dijabetes
  • Dugoročne infekcije bubrega
  • Opstruktivna apneja – stanje u kojem su zidovi grla opuste i suze tokom spavanja, prekidajući normalno disanje
  • Glomerulonefritis – oštećenje sitnih filtera u bubrezima
  • Sužavanjem arterija koje dovode krv do bubrega
  • Hormonski poremećaji – kao što su problemi štitne žlijezde, Cushing-ov sindrom, akromegalija, povećan nivo hormona aldosterona (hiperaldosteronizam) i feohromocitom
  • Lupus – stanje u kojem je imuni sistem napada dijelove tijela poput kože, zglobova i drugih organa
  • Sklerodermi – stanje koje uzrokuje zadebljane kože, a ponekad i probleme s organima i krvnim sudovima

Lijekovi i droge koje mogu izazvati povišen krvni pritisak su:

  • Kombinovana oralna kontraceptivna pilula
  • Steroidi
  • Ne-steroidni anti-inflamatorni lekovi kao što su ibuprofen i naproksen
  • Neki sirupi i lijekovi protiv kašljanja
  • Neki biljni lekovi – posebno oni koji sadrže slatki korijen
  • Neke rekreativne droge – kao što su kokain i amfetamini
  • Neki antidepresivi – kao što je venlafaksin

U ovim slučajevima, krvni pritisak se može vratiti u normalu nakon što prestanete uzimati lijek ili drogu.

Kako sniziti pritisak?

Neke promjene u životnim navikama mogu pomoći da spriječite ili snizite visok krvni pritisak.

  • Smanjite količinu soli koju jedete i uopšteno jedite zdraviju hranu
  • Smanjite konzumaciju alkohola ako ga pijete previše
  • Smršajte ako ste gojazni
  • Vježbajte redovno
  • Smanjite unos kofeina
  • Prestanite sa pušenjem
  • Pokušajte spavati najmanje šest sati za noć

Ponekada je neophodno uzimanje lijeka ili kombinacije lijekova za regulisanje krvnog pritiska.

Lijekovi za visok krvni pritisak

Ako vam je dijagnoziran visok krvni pritisak, ljekar će vam možda prepisati jedan ili više lijekova za regulisanje krvnog pritiska.

Lijekovi se obično uzimaju jednom dnevno, a najuobičajeniji su:

  • ACE inhibitori – kao što je enalapril, lizinopril, perindopril i ramipril
  • Angiotenzin – blokatori 2 receptora – kao što su kandesartan, irbesartan, losartan, valsartan i olmesartan
  • Blokatori kalcijevih kanala – kao što su amlodipin, felodipin i nifedipin ili diltiazem i verapamil.
  • Diuretici – kao što indapamid i bendroflumetiazid
  • Beta-blokatori – poput atenolola i bisoprolola
  • Alfa blokatori – poput doksazosina
  • Inhibitori renina – poput aliskirena
  • Drugi diuretici – kao što su amilorid i spironolakton

U zavisnosti od vaših godina te rezultata mjerenja krvnog pritiska, ljekar će odlučiti koji su lijekovi potrebni.

PREGLED
Ocjena čitljivosti i kvaliteta informacija
87 %
Prethodna objavaSindrom iritabilnog crijeva
Sljedeća objavaBolesti bubrega