Multipla skleroza (MS) je zdravstveno stanje koje utiče na mozak i/ili kičmenu moždinu. MS izaziva mnoštvo simptoma, uključujući probleme sa vidom, pomjeranjem ruku i nogu, te probleme sa čulima i balansom.

Radi se o hroničnom zdravstvenom stanju, koje može biti umjereno, ali i da izazove težak invaliditet kod oboljelih. U većini slučajeva simptomi multiple skleroze se mogu tretirati, a prosječan životni vijek oboljelih je neznatno smanjen.

Iako se može razviti u svakom uzrastu, MS se najčešće javlja između 20. i 30. godine života, a žene oboljevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci.

Simptomi multiple skleroze

Multipla skleroza može da izazove razne simptome, te da utiče na razne dijelove tijela. Kod svake osobe se drugačije manifestuje.

Simptomi multiple skleroze su nepredvidivi. Kod nekih ljudi se pojave i razvijaju postepeno, dok se kod drugih pojave i nestanu. Periodi kada se simptomi pogoršaju nazivaju se “relapse”, a kada se poboljšaju ili nestanu nazivaju se “remisije”.

Uobičajeni simptomi multiple skleroze su:

  • Umor
  • Problemi sa vidom
  • Utrnulost i peckanje
  • Grčevi, ukočenost i slabost mišića
  • Problemi sa pokretima
  • Bol
  • Problemi sa razmišljanjem, učenjem i planiranjem
  • Depresija
  • Anksioznost
  • Seksualni problemi
  • Problemi sa bešikom
  • Problemi sa crijevima
  • Otežan govor i gutanje

Većina oboljelih ima samo neke od ovih simptoma, a slični su simptomima koje uzrokuju i neka druga zdravstvena stanja. Ako sumnjate da patite od multiple skleroze, obratite se vašem ljekaru.

Multipla skleroza – prvi simptomi

Umor

Osjećaj umora je jedan od najčešćih i najtežih simptoma multiple skleroze. Obično se opisuje kao porazan osjećaj izmorenosti koji može da utiče na obavljanje i najjednostavnijih zadataka.

Umor se obično pogoršava kako dan protiče, kada je vruće, nakon vježbanja ili kada ste bolesni.

Problemi sa vidom

U jednom od 4 slučaja, prvi simptomi multiple skleroze su problemi sa vidom jednog oka (optički neuritis). Moguće je da osjetite:

  • Privremeni gubitak vida na jedna oko, koji traje nekoliko dana ili sedmica
  • Daltonizam (poremećaj prepoznavanja boja)
  • Bol u očima – obično kada se oči pokreću
  • Bljeskovi pred očima – obično kada se oči pokreću

Drugi problemi sa očima koji se mogu javiti:

  • Uduplan vid
  • Nehotično pomjeranje očiju – može izazvati da vam se priviđaju objekti koji se pomjeraju

Ponekada se problemi mogu javiti u oba oka .

Abnormalne senzacije

Abnormalne senzacije se često javljaju među prvim simptomima multiple skleroze.

Obično se manifestuju kao utrnulost i/ili peckanje u različitim dijelovima tijela, koje se širi kako vrijeme prolazi.

Grčevi, ukočenost i slabost mišića

MS može uzrokovati:

  • Bolne grčeve (spazam)
  • Ukočenost i problemi s kretanjem (spastičnost)
  • Osjećaj slabosti u mišićima

Problemi sa pokretima

Multipla skleroza može učiniti da hodanje i pokreti tijela postanu jako teški, a posebno ako je prate spazam, spastičnost i slabost mišića. Takođe, MS može izazvati:

  • Nespretnost
  • Probleme sa balansom i koordinacijom (ataksija)
  • Drhtavicu u udovima (tremor)
  • Vrtoglavica i vertigo – može izazvati osjećaj kao da se sve oko vas vrti

Bolovi

Bol koji multipla skleroza izaziva se može javiti u dva oblika:

  • Bol koji direktno izaziva MS (neuropatska bol) – ova bol je izazvana oštećenjem nervnog sistema. To može biti probadajuća bol u licu i različite senzacije u trupu i udovima (trnci, peckanje, pritisak i stezanje. Grčenje mišića ponekad može biti izrazito bolno
  • Mišićno-skeletna bol – MS ponekad može indirektno izazvati bol u leđima, vratu i zglobovima. To se posebno odnosi na ljude koji imaju probleme sa kretanjem, jer se stvara dodatni pritisak na donji dio leđa i kukove

Multipla skleroza – ostali simptomi

Problemi sa razmišljanjem, učenjem i planiranjem

Neki ljudi koji boluju od MS-a imaju probleme sa razmišljanjem, učenjem i planiranjem – takođe poznato kao kognitivna disfunkcija. Oni uključuju:

  • Problemi sa učenjem i pamćenjem – obično ne utiče na dugoročno pamćenje
  • Sporo procesiranje informacija i problemi sa izvršavanjem više radnji u isto vrijeme
  • Slabo održavanje pažnje
  • Problemi sa izgovaranjem riječi
  • Teškoće sa planiranjem i rješavanjem problema – ljudi često prijavljuju da znaju šta žele da urade, ali ne znaju kako
  • Problemi sa razumijevanjem i procesiranjem vizuelnih informacija – npr. čitanje mape
  • Problemi sa rezonovanjem – npr. matematički zakoni ili rješavanje zagonetki

Međutim, većina ovih simptoma nisu jedinstveni za MS, te mogu biti uzrokovani raznim zdravstvenim stanjima, kao što su depresija, anksioznost i neki lijekovi.

Problemi mentalnog zdravlja

Multipla skleroza kod oboljelih često izaziva periode depresije. Nije u potpunosti jasno da li MS direktno utiče na pojavu depresije ili je uzrok stres od saznanja da pate od neizlječive bolesti.

Anksioznost takođe može biti problem za oboljele od MS-a, vjerovatno zbog nepredvidivosti simptoma bolesti.

U rijetkim slučajevima, multipla skleroza može izazvati nagle promjene raspoloženja.

Seksualni problemi

Multipla skleroza može uticati na seksualne funkcije.

Muškarci koji boluju od MS-a često imaju problema sa erektilnom disfunkcijom. Takođe, moguće je da im je duže potrebno da ejakuliraju, a ponekada da u potpunosti izgube mogućnost ejakulacije.

Problemi sa bešikom

Problemi sa bešikom su česti kod MS-a. Oni uključuju:

  • Često mokrenje
  • Naglo potreba za mokrenjem – što može dovesti do nenamjernog uriniranja (urinarna inkontinencija)
  • Teškoće sa pražnjenjem bešike u potpunosti
  • Često mokrenje tokom noći
  • Povratne infekcije urinarnog trakta

Ovi problemi takođe mogu imati različite uzroke.

Otežan govor i gutanje

Multipla skleroza može izazvati teškoće pri gutanju i žvakanju (disfagija).

Takođe, govor može postati nerazgovjetan (dizartrija).

Multipla skleroza – tipovi

MS započinje na jedan od dva osnovna načina: s individualnim relapsama (napadi i pogoršanja) ili sa postepenim napredovanjem.

Relapsirajuće-remitirajući MS

U osam od deset slučajeva multiple skleroze se radi o relapsirajuće-remitirajućem MS-u.

Oboljeli od ovog tipa MS-a će imati epizode pojave novih ili pogoršavanja postojećih simptoma.

Relapse se obično javljaju bez razloga, ali su ponekada povezane sa periodima bolesti ili stresa.

Nakon duže vremena (obično više od decenije), većina oboljelih od ovog tipa multiple skleroze će razviti napredni oblik bolesti koji se naziva sekundarni progresivni MS.

Primarni progresivni MS

Otprilike u samo dva od deset slučajeva multple skleroze, radi se o MS-u sa postepenim napredovanjem.

Kod primarno progresivne multiple skleroze, simptomi se postepeno pogoršavaju i nakupljaju tokom vremena. Nema perioda remisije, iako ljudi često imaju periode kada se čini kako se stanje stabilizovalo.

Multipla skleroza – uzrok

Multipla skleroza je autoimuna bolest. To znači da imuni sistem greškom napada zdrave dijelove tijela, u ovom slučaju mozak i kičmenu moždinu.

Kod MS-a, imuni sistem napada sloj koji okružuje i štiti nerve, a naziva se mijelinski omotač.

To oštećuje omotač, a potencijalno i temeljne nerve, što znači da poruke sporije ili isprekidano putuju kroz nervni sistem.

Nejasno je šta tačno uzrokuje da se imuni sistem tako ponaša. Ipak, većina eksperata smatra da se radi o kombinaciji genetskih i ekoloških faktora.

Multipla skleroza – liječenje

Multipla skleroza je neizlječiva, ali postoje razni tretmani koji pomažu da se bolest kontroliše.

Vrsta tretmana zavisi od specifičnih simptoma i problema koje oboljeli ima. Oni mogu uključivati:

  • Tretiranje relapsi steroidnim lijekovima kako bi se oporavak ubrzao
  • Specifični tretmani za pojedinačne simptome multiple skleroze
  • Tretmani koji smanjuju broj relapsi, pomoću lijekova koji se nazivaju terapije modifikovanja bolesti

Terapije modifikovanja bolesti mogu pomoći da se uspori napredovanje simptoma kod relapsirajuće-remitirajućeg MS-a, kao i kod ljudi sa sekundarnim progresivnim MS-om koji i dalje imaju relapse.

Nažalost, ne postoje tretmani koji mogu usporiti napredovanje primarne progresivne multiple skleroze ili sekundarnog progresivnog MS-a kod ljudi koji nemaju relapse.

 Multipla skleroza – prognoza bolesti

Živjeti sa multiplom sklerozom može biti zahtijevno. Ipak, tretmani koji su otkriveni u posljednjih 20 godina su značajno poboljšali kvalitet života kod oboljelih.

Multipla skleroza sama je rijetko smrtna. Međutim, često se javljaju komplikacije, poput infekcije pluća i bešike, ili problema sa gutanjem.

Prosječan životni vijek kod oboljelih od multiple skleroze je 5 do 10 godina kraći nego što je normalno.