Koronarna bolest srca je jedan od glavnih uzročnika smrti širom svijeta. Jedan od šest muškaraca, te jedna od deset žena umire od nje. Još se naziva ishemička bolest srca.

Iako koronarna bolest srca češće pogađa muškarce nego žene, nakon pedesete godine vjerovatnoća za razvijanje bolesti je ista.

Koronarna bolest srca – simptomi

Uobičajeni simptomi koronarne bolesti srca su bol u prsima (angina), srčani udar i zastoj srca.

Moguće je osjetiti i druge simptome poput snažnog lupanja srca i otežanog disanja, a u nekim slučajevima nikakvi se simptomi ni ne pojave prije dijagnoze.

Angina

Ako se koronarne arterije djelimično blokiraju, to može izazvati bol u prsima (angina).

To može biti blaga bol slična kao bol izazvana probavnim smetnjama. Ipak, težak napad angine može izazvati bolan osjećaj stezanja ili pritiskanja, obično na sredini prsa. Takođe, bol se može proširiti na ruke, vrat, vilicu, leđa ili stomak.

Anginu često pokrene fizička aktivnost ili stresna situacija. Simptomi se obično povuku nakon desetak minuta, a mogu se ublažiti odmorom korišćenjem nitrata (sprej ili tablete).

Srčani udar

Kada se arterije blokiraju, to može izazvati srčani udar. Srčani udar može u potpunosti uništiti mišić srca, te ako se ne tretira na vrijeme, može biti fatalan.

Iako simptomi mogu varirati, nelagoda ili bol od srčanog udara obično je slična angini, ali često mnogo snažnija.

Tokom srčanog udara mogu se osjetiti i drugi simptomi.

  • Bol u drugim dijelovima tijela – osjećaj kao da bol putuje iz prsa u ruke, vilicu, leđa i stomak
  • Nesvjestica
  • Znojenje
  • Mučnina
  • Teško disanje

Simptomi srčanog udara, takođe mogu podsjećati na probavne smetnje.

Srčani udar se može dogoditi u svakom trenutku, uključujući i za vrijeme odmora.

Za razliku od angine, simptomi srčanog udara se ne mogu ublažiti odmorom ili lijekovima.

U nekim slučajevima, srčani udar se može dogoditi bez ikakvih simptoma. To je poznato kao nijemi infarkt miokarda, te je češći kod osoba koje pate od dijabetesa.

Zastoj srca

Zastoj srca se može dogoditi kod ljudi koji imaju koronarnu bolest srca, kada srce postane preslabo i ne može da pumpa krv u tijelo. To može dovesti do toga da se nakupi tekućina u plućima, što značajno otežava disanje.

Zastoj srca može se pojaviti iznenada (akutni zastoj srca), ili postepeno tokom vremena (hronični zastoj srca).

Koronarna bolest srca – uzroci

Koronarna bolest srca  je obično uzrokovana stvaranjem masnih naslaga na zidovima arterija oko srca (koronarne arterije).

Masne naslage (ateromi), sastoje se od holesterola i drugih otpadnih materija. Gomilanje ateroma na zidovima krvnih sudova sužava arterije, što ograničava dotok krvi u srčani mišić. Ovaj proces se naziva ateroskleroza.

Rizik od razvijanja ateroskleroze drastično je povećan ako:

Takođe, rizik od razvijanja ateroskleroze se povećava ako ste gojazni ili imate porodičnu istoriju koronarne bolesti srca.

Koronarna bolest srca – liječenje

Koronarna bolest srca se ne može izliječiti. Ipak, tretmani mogu pomoći da se simptomi kontrolišu i smanji mogućnost od srčanog udara.

Tretmani uključuju promjene životnih navika poput prestajanja sa pušenjem i redovnog vježbanja, kao i korišćenje lijekova ili operacija.

Kako spriječiti koronarnu bolest srca?

Možete smanjiti rizik od razvijanja koronarne bolesti srca, tako što ćete u svoj život unijeti sitne promjene.

  • Hraniti se zdravo i umjereno
  • Biti fizički aktivan
  • Prestati sa pušenjem
  • Kontrolisati nivo holesterola i šećera u krvi

Briga o zdravlju srca može imati i neke druge korisne efekte, poput smanjivanja rizika od moždanog udara ili razvijanja demencije.

PREGLED
Ocjena čitljivosti i kvaliteta informacija
76 %
Prethodna objavaKlinička Depresija
Sljedeća objavaAngina pektoris (bol u prsima)