Depresija je mnogo više nego osjećaj nezadovoljstva koji traje nekoliko dana. Većina ljudi se ponekad osjeća loše, ali osobe koje pate od depresije osjećaju konstantnu tugu po nekoliko sedmica ili čak mjeseci.

Neki ljudi smatraju da depresija nije pravo oboljenje. Ali ne treba je potcjenjivati. Depresija je prava bolest sa jasnim simptomima. Ona nije znak slabosti i nešto iz čega se možete jednostavno trgnuti.

Dobra vijest je da uz pravu pomoć i podršku, većina ljudi koja pati od depresije se može u potpunosti oporaviti.

Simptomi depresije

Simptomi depresije su jako kompleksni i razlikuju se od čovjeka do čovjeka.‚

Ipak, opšte pravilo je da ljudi koji pate od depresije se osjećaju bespomoćno i tužno, te su nezainteresovani čak i za stvari koje su prije voljeli da rade.

Simptomi traju sedmicama ili mjesecima i dovoljno su ozbiljni da utiču na posao i odnose sa porodicom i prijateljima.

Depresija ima još mnogo simptoma, ali je rijetkost da ih jedna osoba sve osjeti.

Psihološki simptomi

Psihološki simptomi depresije uključuju

  • Konstantno loše raspoloženje i ili osjećaj tuge
  • Osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti
  • Nisko samopouzdanje
  • Osoba je konstantno uplakana
  • Osjećaj krivice
  • Razdražljivost i bezosjećajnost prema drugim ljudima
  • Gubljenje motivacije i interesa
  • Teško donošenje odluka
  • Gubitak osjećaja uživanja u stvarima
  • Konstantna anksioznost i zabrinutost
  • Pomišljanje o samoozlijeđivanju ili samoubistvu

Fizički simptomi

U fizičke simptome depresije spadaju

  • Usporeno kretanje i govor
  • Promjene u apetitu i tjelesnoj težini (obično smanjeni ali ponekada i povećani)
  • Zatvor
  • Neobjašnjive tegobe i bolovi
  • Nedostatak energije – letargija
  • Nizak seksualni nagon (gubitak libida)
  • Promjene u menstrualnom ciklusu
  • Poremećaj sa spavanjem – na primjer, teško je da se zaspi po noći ili se da se probudi ujutro

Socijalni simptomi

U socijalne simptome depresije spadaju

  • Zabušavanje na poslu
  • Izbjegavanje prijatelja i društvenih okupljanja
  • Zanemarivanje hobija i drugih interesa
  • Problemi u porodičnom životu

Depresija po nivoima

Depresija se često razvija postepeno, tako da ju je teško uočiti. Mnogi pokušavaju da se bore sa simptomima, ni ne shvatajući da boluju. Najčešće su porodica ili prijatelji ti koji uoče da nešto nije u redu.

Ljekari dijele depresiju po nivoima njene ozbiljnosti.

  • Blaga depresija – ima malo uticaja na svakodnevni život
  • Umjerena depresija – ima značajan uticaj na svakodnevni život
  • Teška depresija – čini gotovo nemogućim svakodnevni život; ponekad ljudi s teškom depresijom mogu imati i psihotične simptome

Tugovanje i depresija

Ponekada može biti teško da se razlikuje depresija od običnog tugovanja. Ova dva stanja imaju mnoštvo zajedničkih karakteristika. Ipak, postoje značajne razlike između depresije i tugovanja.

Tugovanje je potpuno prirodna reakcija na neki gubitak, dok je depresija bolest.

Ljudima koji tuguju, loši osjećaji dođu i  odu. Ipak, oni i dalje mogu da nađu zadovoljstvo u nekim stvarima, kao i da gledaju pozitivno u budućnost.

S druge strane ljudi koji pate od depresije, konstantno osjećaju tugu. Ne uživaju ni u čemu i teško im je da pozitivno razmišljaju o budućnosti.

Ostali tipovi depresije

Postoje različiti tipovi depresije, kao i neka stanja za koja depresija može biti simptom.

  • Postnatalna depresija – Neke žene po porađaju razviju depresiju. Liječi se na isti način kao i druge vrste depresije, narativnom terapijom i antidepresivima.
  • Bipolarni poremećaj – Takođe je poznat kao „manična depresija. Bipolarni poremećaj je kombinacija depresije i neumjerenog raspoloženja (manija). Simptomi su slični kliničkoj depresiji, ali manija može dovesti do štetnog ponašanja poput kockanja, pretjeranog trošenja ili seksa sa strancima bez zaštite
  • Sezonski afektivni poremećaj – Takođe je poznat kao „zimska depresija“. Povezan je sa godišnjim dobima, a najčešće se javlja zimi

Depresija – koji su uzroci?

Depresija skoro nikada nije posljedica samo jednog uzroka. Može se javiti zbog mnoštva razloga i pokreću je razni okidači.

Za neke ljude uznemiravajući, stresni životni događaji poput teškog gubitka, razvoda, bolesti, otkaza, problema na poslu ili problema sa novcem, mogu biti uzrok depresije.

Različiti događaji često mogu dovesti do depresije. Na primjer, bolest može učiniti da se osoba osjeća loše. Ako se nakon toga dogodi težak gubitak, to može uzrokovati depresiju.

Ljudi često spominju „silaznu spiralu“ događaja koja ih je dovela do depresije. Na primjer, prekid veze sa partnerom može učiniti da se osoba osjeća loše. Zbog toga prekine veze sa svim prijateljima i počinje da pije alkohol češće. To čini da se osjeća sve lošije, te uzrokuje depresiju.

Neke studije su pokazale da šanse da se razvije depresija rastu sa godinama. To je češća pojava kod ljudi koji su teškoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji.

Depresija uzrokovana stresnim događajem

Mnogim ljudima je potrebno vrijeme kako bi se oporavili od stresnih događaja poput teškog gubitka ili prekida veze. Kada se dogodi stresan događaj, rizik od depresije se povećava, pogotovo ako ljudi pokušavaju da se sami izbore sa tim.

Depresija i ličnost

Ljudi sa osobinama poput niskog samopouzdanja ili samo-kritičnosti su podložniji depresiji. Razlozi za to mogu biti genetski naslijedni, razvijeni u mladosti ili oboje.

Porodična istorija

Ljudi koji imaju nekog u porodici ko je patio od depresije su podložniji ovom stanju.

Porođaj i depresija

Neke žene su nakon porođaja posebno ranjive. Hormonalne i fizičke promjene, kao i nova odgovornost u životu mogu uzrokovati postnatalnu depresiju.

Usamljenost

Odvojen život od porodice i prijatelja povećava rizik od razvijanja depresije.

Alkohol i droge

Kada je život težak neki ljudi bježe u svijet alkoholizma i droge.

Dok marihuana može pomoći pri opuštanju, postoje dokazi da uzrokuje depresiju, a posebno kod tinejdžera.

„Utapanje tuge“ u alkoholu takođe se ne preporučuje. Alkohol se smatra kao težak uzročnik depresije i ne smanjuje nego pojačava osjećaj utučenosti.

Bolest i depresija

Teška oboljenja poput raka ili koronarne bolesti srca, mogu povećati rizik od razvijanja depresije.

Povrede glave se često zanemaruju kao mogući uzročnici depresije. Teška povreda glave može izazvati promjene raspoloženja i emocionalne probleme.

U rijetkim slučajevima, manja povreda glave može oštetiti hipofizu, koja je žlijezda veličine graška na bazi mozga, a proizvodi hormone koji stimulišu štitnu žlijezdu. To može uzrokovati mnoštvo simptoma poput pretjeranog umora i manjka interesa za seks (gubitak libida), što vodi do depresije.

Depresija – kako je liječiti?

Liječenje depresije može uključivati kombinaciju promjene načina života, narativne terapije i lijekova. Preporučeni tretman zavisi od toga da li imate blagu, umjerenu ili tešku depresiju.

Kod blage depresije doktor će vjerovatno preporučiti da se sačeka sa terapijom, ne bi li se stanje samo poboljšalo. Ovaj metod je poznat kao „budno čekanje“.  Takođe, doktor će vjerovatno predložiti neke promjene u životnim navikama.

Narativne terapije, terapije, poput kognitivne terapije ponašanja. Uglavnom se preporučuju za blage oblike depresije koji se ne poboljšavaju sami. Ponekad se uključe i antidepresivi.

Za umjerene do teške depresije, kombinacija narativne terapije i antidepresiva se preporučuje.

Najteži oblici depresije se ponekad šalju na specijalističke mentalne terapije uz upotrebu jakih antidepresiva.

Kada tražiti pomoć?

Važno je tražiti pomoć ljekara što prije, ako mislite da patite od depresije.

Većina ljudi čeka dugo prije nego što potraži pomoć. Ipak, najbolje je ne odugovlačiti. Što prije potražite pomoć ljekara, prije ćete započeti proces oporavka.