Fobije se opisuju kao neodoljiv i umarajući osjećaj straha od objekata, mjesta, situacija, osjećanja ili životinja.

Fobije su izraženije nego strahovi. Pojavljuju se kada osoba ima pretjeran, nerealan osjećaj opasnosti od neke situacije ili objekta.

Postoji više od 200 vrsta fobija, a neke od uobičajenih su:

  • agorafobija – strah od otvorenog prostora i javnih mjesta
  • arahnofobija – strah od pauka
  • klaustrofobija – strah od zatvorenog prostora
  • socijalna fobija – strah od ljudi i socijalnih situacija
  • akrofobija – strah od visina
  • ergofobija – strah od posla
  • homofobija – strah od homoseksualnosti
  • ksenofobija – strah od stranaca
  • monofobija – strah od samoće

Druge nisu tako uobičajene:

  • tetrafobija – strah od broja 4
  • vestifobija – strah od odjeće
  • trihofobija – strah od kose
  • pogofobija – strah od brada
  • somniofobija – strah od spavanja
  • logofobija – strah od riječi
  • deipnofobija – strah od jedenja
  • fobofobija – strah od straha
  • bibliofobija – strah od knjiga
  • geliofobija – strah od smijeha

Kada fobija postane teška, to može da utiče na svakodnevni život. Konstantna borba sa strahovima i težnja da se izbjegnu situacije koje ga izazivaju, uzrokuje kod ljudi osjećaj anksioznosti.

Anksiozni poremećaj

Fobije su tipovi anksioznog poremećaja. Moguće je da ljudi ne osjete nikakve simptome, sve dok se ne susretnu sa izvorom njihovih strahova.

Međutim, u nekim slučajevima, i sama pomisao na izvor straha može kod ljudi da izazove osjećaj anksioznosti i panike. Ovo stanje se naziva anticipatorna anksioznost, a izaziva simptome kao što su:

Ako ne dolazite često u dodir sa izvorom vašeg straha, moguće je voditi normalan život. Međutim, ako patite od nekog tipa kompleksnih fobija, kao što je agorafobija (vidi ispod), voditi normalan svakodnevni život može biti gotovo nemoguće.

Tipovi fobija

Postoji veliki broj različitih situacija i objekta zbog kojih ljudi mogu razviti fobiju. Ipak, one se mogu razvrstati u dvije glavne kategorije:

  • Specifične ili jednostavne fobije
  • Kompleksne fobije

Više o ovim kategorijama ispod.

Specifične ili jednostavne fobije

Specifične ili jednostavne fobije se svode na određeni objekat, životinju, situaciju ili aktivnost. Obično se razviju u djetinjstvu i adolescenciji, te oslabe kasnije u životu.

Uobičajeni primjeri su:

  • Fobije od životinja – kao što su strah od pasa, pauka, zmija ili glodara
  • Ekološke fobije – kao što su strah od visine, duboke vode ili bakterija
  • Situacijske fobije – kao što su strah od ljekarskog pregleda ili strah od letenja
  • Tjelesne fobije – kao što su strah od krvi, povraćanja ili strah od primanja injekcija
  • Seksualne fobije – kao što anksioznost performansa ili strah od seksualno prenosivih bolesti

Kompleksne fobije

Kompleksne fobije obično više utiču na svakodnevni život nego specifične. Najčešće se razvijaju u odrasloj dobi čovjeka, a uglavnom se povezuju sa duboko ukorijenjenim strahom ili anksioznosti po pitanju određene situacije ili okolnosti.

Dvije najčešće kompleksne fobije su:

  • Agorafobija
  • Socijalna fobija

Agorafobija se obično opisuje kao strah od otvorenog prostora. Ipak, ona je mnogo složenija od toga. Neko ko pati od agorafobije će se osjećati anksiozno ako se nalazi u situaciji ili na mjestu koje će, u slučaju da im se dogodi napad panike, biti teško napustiti.

To obično utiče na to da ljudi izbjegavaju:

  • Da budu sami
  • Da budu u gužvi, kao što su koncerti, supermarketi itd.
  • Vožnju u javnom prevozom

Socijalna fobija, koja se takođe naziva socijalni anksiozni poremećaj, stvara osjećaj anksioznosti u socijalnim situacijama.

Na primjer, ako imate socijalnu fobiju, može vas biti strah da govorite ispred veće grupe ljudi, kako se ne bi osramotili u javnosti.

U težim slučajevima, socijalna fobija može uticati na svakodnevni život u toj mjeri da ljudi prestanu izlaziti iz kuće.

Šta uzrokuje fobije?

Fobije nemaju jedan određeni uzrok, ali postoje mnogi faktori koji se povezuju sa njima. Na primjer:

  • Fobija može biti povezana sa određenim incidentom ili traumom
  • Ljudi mogu da nauče fobiju od roditelja ili braće i sestara u djetinjstvu
  • Genetika može da igra ulogu u stvaranju fobija – postoje dokazi koji govore da su neki ljudi rođeni sa većom tendencijom ka anksioznosti

Dijagnoziranje fobija

Fobija se obično ne dijagnoziraju formalno. Ipak, osobe koji je imaju, u potpunosti su je svjesni. Ljudi će ponekada izabrati da žive sa fobijom, te izbjegavati objekat ili situaciju koja im stvara strah. Ipak, ovakav pristup može da napravi još veći problem.

Ako imate neku fobiju, razgovarajte sa vašim ljekarom o tome. On će vas uputiti kod specijaliste za bihejvioralnu terapiju (npr. psiholog), koji  vam može pomoći da prevaziđete strah.

Liječenje fobija

Gotovo sve fobije se uspješno liječe. Specifične se liječe postepenim izlaganjem izvoru straha i anksioznosti. Ovo je poznato kao desenzitizacija ili terapija samostalnog izlaganja.

Liječenje kompleksnih fobija traje duže i zahtijeva korišćenje određenih terapija kao što su:

  • Savjetovanje
  • Psihoterapija
  • Kognitivno – bihejvioralna terapija

Lijekovi se obično ne koriste za tretiranje fobija. Ipak, ponekada se prepisuju kako bi pomogli ljudima da se izbore sa simptomima anksioznosti. Ti lijekovi su:

  • Antidepresivi
  • Lijekovi za smirenje
  • Beta blokeri